Franjevački svjetovni red Bosne i Hercegovine jučer je organizirao hodočašće u Kraljevu Sutjesku povodom 530. obljetnice smrti posljednje bosanske kraljice Katarine. Sudionik hodočašća bio je i Franjevački svjetovni red iz Rame (župe Gračac, Rumboci i Šćit). Uvodu u svečanost prethodilo je izlaganje dr. Dubravka Lovrenovića na temu: Katarinino vrijeme - naše vrijeme. U 11 sati slavljena je u sutješkoj crkvi hodočasnička misa koju je predvodio msgr. Pero Sudar, vrhbosanski pomoćni biskup.
Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju pored Mostara od majke Jelene i oca Stjepana Kosače. Bila je pobožna žena i gradi katoličku crkvu o svom trošku u Vrilima, a u Jajcu crkvu i franjevački samostan! Dio Jajca, gdje se nalazila ova crkva, naziva se i dan-danas Katina. Sama je vezla misnice i šila misno ruho, učeći lokalne žene da rade isto. U Kraljevoj Sutjesci žene i danas vezu marame i svečana ruha po načinu na koji su naučeni od kraljice Katarine. U znak velikog poštovanja pjevaju pjesme o njenoj posebnosti i dobroti, vezući marame sa originalnim tradicionalnim šarama naučenima od Katarine. Poslije pada Bosne Katarina bježi u Dubrovnik. Iz Dubrovnika odlazi u Rim gdje ostaje do kraja života, živeći, kao franjevačka trećoredca i kao udovica, neobično uzornim životom. Pokopana je u franjevačkoj crkvi Aracoeli, gdje se nalazila bosančicom pisana nadgrobna ploča s njezinim likom i natpisom. U svojoj oporuci ostavlja bosansko kraljevstvo Svetoj Stolici. U Franjevačkom nekrologiju zapisana je kao blaženica Franjevačkog reda i u Bosni se štuje 25. listopada, posebno u Kraljevoj Sutjesci u kojoj ima status vrlo poštovane, gotovo mitske žene.